U okviru osmog izdanja Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu, koji predstavlja jedan od najznačajnijih pravosudnih skupova u zemlji, imali smo priliku razgovarati sa sutkinjom Mirjanom Lazarovom Trajkovskom, vodećom regionalnom stručnjakinjom iz oblasti ljudskih prava, bivšom sutkinjom Europskog suda za ljudska prava u Strazburu i sutkinjiom Vrhovnog suda Sjeverne Makedonije. Fokus ovogodišnjeg Foruma bio je na harmonizaciji sudske prakse u procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i korupcije, s posebnim naglaskom na izazove koje donose nove tehnologije. U intervjuu, sutkinja Lazarova Trajkovska podijelila je svoja iskustva i uvide o složenim pitanjima vezanim za procesuiranje cyber kriminala, zakonitost digitalnih dokaza te regulaciju umjetne inteligencije, te je dala pregled ključnih standarda postavljenih od strane evropskih sudova.
Koji su najčešći izazovi s kojima se suočavaju pravosudni, istražni i policijski organi u procesuiranju krivičnih djela povezanih s novim tehnologijama, uključujući cyber kriminal, ali i (zlo)upotrebu tehnologija za počinjenje krivičnih djela poput pranja novca, trgovine oružjem i narkoticima?
Mirjana Lazarova Trajkovska: Nova vremena, nove tehnologije i razvoj društva donose i nove oblike kriminala. Tako se i vještačka inteligencija koristi ne samo za dobrobit, nego i za kriminalne aktivnosti. Preko interneta se šire lažne vijesti koje mogu dovesti do nasilja, mržnje, do finansijskih gubitaka za pojedince ili za pravna lica. Novac koji se stekne preko ovih oblika kriminala najčešće se koristi za nove kriminalne aktivnosti. Stoga, cyber kriminal uključuje širok spektar kriminalnih aktivnosti, uključujući finansijski kriminal, kompjuterske iznude, cyber nasilje, cyber zlostavljanje i falsifikate.
Evropska komisija klasificira cyber kriminal u tri grupe: kriminal specifičan za internet, poput hakerskih napada na informatičke sisteme; online falsifikati i iznude preko krađe ličnih podataka; te širenje ilegalnih i zabranjenih sadržaja, poput dječje pornografije i materijala koji podsticču rasnu mržnju, terorizam, kesenofobiju i glorifikaciju nasilja. Procesuiranje ovih oblika kriminala zahtijeva istražne radnje koje podrazumijevaju istražitelje sa znanjem o novim tehnikama i koji posjeduju informatičke vještine kako bi se prikupili relevantni dokazi i pravilno pravno kvalificirali različiti oblici kriminala.
Istražni organi suočavaju se s brojnim izazovima prilikom procesuiranja cyber kriminala, uključujući primjenu metoda koje su često složene i zahtjevne za policijske istrage. Za policijske organe, tužitelje i sudije, to podrazumijeva kontinuiranu edukaciju i razumijevanje specifičnih aktivnosti koje dovode do krivičnih djela, poput pranja novca putem interneta. Savremeni izazovi zahtijevaju razvoj novih vještina i temeljno poznavanje standarda i principa koje su utvrdila dva ključna evropska suda – Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu (dalje u tekstu: Sud ili ESLJP) i Sud pravde Evropske unije u Luxembourgu (dalje u tekstu: ESP).
Jedno od najaktualnijih pitanja za pravosuđe je zakonitost digitalnih dokaza, posebno onih pribavljenih putem međunarodne pravne pomoći, poput Sky i ANOM podataka. Na šta pravosuđe u regionu treba da obrati pažnju prilikom korištenja ovih dokaza, i koje standarde su postavili evropski sudovi?
Mirjana Lazarova Trajkovska: Pitanje zakonitosti digitalnih dokaza i posebno pitanje nadležnosti kada su oni pribavljeni na teritoriji druge države, a posljedice krivičnih djela i same aktivnosti izvršene na teritoriji države koja goni počinitelja, od najvećeg su značaja za pravilno vođenje pravičnog postupka. Evropski sud za ljudska prava ima dugi spisak presuda iz sudske prakse koja se bavi razradom standarda i principa povezanih s ovim procesnim aspektima.
U predmetu Khan protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Sud je ukazao na važnost javnog interesa naspram privatnog interesa kada se radi o dokazima pribavljenim korištenjem novih tehnologija za komunikaciju. Da bi postupak vodio ka pravičnom suđenju, važno je imati zakon, jasan zakonski cilj, te osigurati da povreda prava na privatnost ili nekog drugog prava bude opravdana, što je neophodno u demokratskom društvu. Kvaliteta zakona je vrlo važna, a ESLJP je utvrdio jasne kriterijume u predmetu Roman Zaharov protiv Rusije.
Također, u presudi Big Brother Watch i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Veliko vijeće ESLJP je detaljno analiziralo sudsku praksu u pogledu legitimnih ciljeva i neophodnosti postupanja u demokratskom društvu.
Kako Konvencija o umjetnoj inteligenciji koju je nedavno usvojilo Vijeće Evrope može pomoći zemljama članicama u kreiranju zakonodavnih okvira i rješenja? Koji su najvažniji standardi koje je ova Konvencija postavila, kako će izgledati budućnost upotrebe ali i regulacije AI?
Mirjana Lazarova-Trajkovska: Okvirna konvencija o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava (dalje u tekstu: Konvencija), koju je nedavno usvojilo Vijeće Evrope, prvi je međunarodni obavezujući pravni ugovor u ovoj oblasti. Cilj Konvencije je da osigura da aktivnosti umjetne inteligencije i ovih sistema budu u potpunosti konzistentne s ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava, u vrijeme kada su tehnološki progres i inovativnost nerazdvojni od čovječanstva. Konvencija djeluje komplementarno međunarodnim standardima za ljudska prava i popunjava pravne praznine koje nastaju usljed brzog napretka tehnologije.
Ona pokriva korištenje umjetne inteligencije od strane javnih tijela, uključujući privatne aktere koji djeluju u njihovo ime. Konvencija državama potpisnicama nudi dva modaliteta za usklađivanje s njezinim načelima i obvezama u reguliranju pravnog sektora: mogu se odlučiti da budu izravno obvezane odredbama Konvencije ili, alternativno, mogu poduzeti druge mjere kako bi osigurale usklađenost s odredbama ugovora, uz potpuno poštivanje svojih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Iako države nisu obvezne primjenjivati odredbe Konvencije na aktivnosti vezane za zaštitu nacionalne sigurnosti, dužne su osigurati da takve aktivnosti budu u skladu s međunarodnim pravom, kao i da poštuju demokratske institucije i procese.
Ovaj intervju je prvobitno objavljen u časopisu Pravna hronika, pod nazivom “Umjetna inteligencija, digitalni dokazi i cyber kriminal: Intervju sa sutkinjom Mirjanom Lazarovom Trajkovskom”. Intervju vodila Amina Hujdur, menadžerica za komunikacije i odnose s javnošću Programa AIRE centra za Zapadni Balkan.